kengur ne zna za granice

Regionalna direktorka UN WOMEN za Evropu i Centralnu Aziju, gđa Alija El-Jasir (Alia El-Yassir) govorila je na četvrtom Digitalnom samitu ekonomija Zapadnog Balkana u Podgorici. Prvog dana samita, 11. oktobra, govoreći u okviru panel sesije „Jačanje i održavanje liderskihi digitalnih vještina (u Vladi)“, El-Jasir je kazala da iako se svi slažemo da tehnologija otvaranove frontove u svijetu, realnost je da previše žena i djevojčica ostaje izvan ovih frontova.

Ona je predstavila nekoliko statističkih podataka koji ilustruju tu tezu:

- oko 1,7 milijardi žena na Globalnom jugu (uključuje zemlje u razvoju u Africi,

Latinskoj Americi i dijelovima Azije i Bliskog istoka) nema pristup internetu ili

mobilnim telefonima;

- 327 miliona žena manje nego muškaraca širom svijeta ima pametni telefon ili pristup

internetu

- u prosjeku, samo 0,5% devojčica uzrasta 15 godina želi da postane profesionalac u

ICT oblasti, u poređenju sa 5% dječaka uzrasta 15 godina

- tehnološke start-up kompanije u vlasništvu žena dobijaju manje od 25% u odnosu na

sredstva za kompanije u vlasništvu muškaraca

- a u našem okruženju, u EU, manje od jedan od pet ICT stručnjaka su žene.

Kako je kazala El-Jasir, nedavno istraživanje organizacije UN Women u Bosni i Hercegovini

pokazalo je da je trećina intervjuisanih djevojčica rekla da ih porodica NEĆE ohrabriti da

pohađaju studije u oblasti STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika).

Ona navodi da nedostaci u digitalnoj pismenosti žena i djevojčica postoje u cijelom svetu, ali

posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, te da ovi nedostaci predstavljaju veliku

prepreku njihovoj sposobnosti da se takmiče u globalnom onlajn okruženju.

Kako kaže, društvene norme koje se vode predrasudama, kao i stereotipi i nedostatak

ulaganja u pristup žena tehnologiji i inovacijama ograničavaju ih da imaju jednaku korist od

tehnološkog napretka. „Poslove budućnosti će pokretati tehnologija i inovacije, ali kako da se

žene nadaju da se takmiče ako ne mogu ni pristupiti internetu? Ako digitalna tehnologija nije

jednako dostupna, mlađe generacije, a posebno djevojčice iz marginalizovanih grupa, u

opasnosti su od isključenosti i nepovoljnog položaja na tržištu rada,“ kazala je El-Jasir.

Prema njenom mišljenju, COVID-19 je otkrio da smo u velikom riziku da poništimo napredak

ostvaren tokom više decenija. „Nejednakosti rastu unutar i između država, uključujući i

digitalni jaz. U mnogim dijelovima svijeta digitalna tehnologija postala je spas i kritično oruđe

za suočavanje sa COVID-19 krizom i njenim posljedicama. Ali veliki dio populacije je

zapostavljen,“ kaže ona. Ona je mišljenja da iako moramo prepoznati izazove, ovo takođe

možemo iskoristiti i kao istorijsku priliku da zauvijek iskoristimo i ubrzamo digitalnu

revoluciju.

Međutim, to ne znači da postoji jedinstveno rješenje za kraj rodno-zasnovane digitalne

podjele, El-Jasir kaže. „Potrebna su nam holistička rješenja i pristupi koji bi mogli da se

uhvate u koštac sa ukrštanjem ekonomskih, društvenih, političkih i kulturnih barijera koje

sprječavaju žene da iskoriste ogromne mogućnosti koje digitalne tehnologije nude.

Definitivno moramo da ga vidimo kao čitav ekosistem,“ ona kaže.

„Željela bih da istaknem dvije ključne oblasti na koje se fokusiraju vlade u regionu, na

osnovu zajedničke studije koju je organizacija UN Women sprovela zajedno sa

Međunarodnom unijom za telekomunikacije (ITU): Potrebno nam je rodno osjetljivo

obrazovanje i mogućnost inkluzivnog učenja koji omogućavaju pravičan, pristupačan i

pouzdan pristup digitalnim tehnologijama. Rodno osjetljivo obrazovanje znači da na prvo

mjesto stavljamo čovjeka - ne generičku osobu, već umjesto toga moramo da uzmemo u

obzir posebne potrebe žena i djevojčica, muškaraca i dječaka u svoj njihovoj različitosti;

moramo da obezbjedimo da se svi povezani planovi adekvatno uključe u budžet i prate kako

bi se procjenila njihova efikasnost.

Kroz ovaj pristup, kazala je El-Jasir, moramo se pozabaviti i tvrdom i mekom

infrastrukturom. „COVID-19 je primorao škole da se zatvore i uticao je na šest miliona

učenika u regionu. Mnoge zemlje prešle su na učenje na daljinu i digitalnu nastavu. Učenici

koji su imali sreće u ovim zemljama imali su pristup internetu kod kuće. Međutim, za isuviše

visok broj djevojčica prelazak na školovanje kod kuće bio je poguban. Djevojčice dobijaju

pristup digitalnoj tehnologiji kasnije nego dječaci. Roditelji češće ograničavaju njihovu

upotrebu digitalne tehnologije. COVID-19 je takođe otkrio ogromna ograničenja u pružanju

onlajn usluga. Isuviše velik broj domova nije imao dovoljan broj uređaja kako bi učenici bili

aktivni učesnici u svojim onlajn učionicama,“ navela je ona.

Kako kaže, i nastavnici su bili loše opremljeni, a samo četvrtinu učenika u Evropi podučavaju

nastavnici koji su sigurni u svoje digitalne vještine. Prema njenom mišljenju, digitalna

kompetencija u učionici takođe je rodni problem, budući da su većina učiteljica upravo žene.

„Uz obuku nastavnog kadra, moramo promijeniti i nastavni program kako bismo bili sigurni

da učenici u potpunosti razumiju važnost i primjenu tehnologije u stvarnom svijetu. Način na

koji se predaju STEM predmeti utiče na motivaciju učenika da kasnije u životu nastave

karijeru u oblasti tehnologije. Trenutno, način na koji se predaju STEM predmeti ne doprinosi

privlačenju više žena i djevojčica ovoj oblasti. Uprkos relativno velikom broju diplomiranih

STEM studenata na Balkanu i u državama Istočnog partnerstva (EaP) (Jermenija,

Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina), vjerovatnoća da će žene razmotriti

karijeru u tehničkim oblastima manja je nego kod muškaraca,“ kazala je El-Jasir.

Prema njenom mišljenju, ovi napori u oblasti obrazovanja očigledno takođe moraju biti

povezani sa više aspekata na tržištu rada, ali El-Jasir nije željela da ulazi u detalje. Međutim,

naglasila je važnost cjeloživotnog učenja. „Drugi ključni faktor na koji bih željela da se

fokusiram je bezbjednost. Transformacija mora biti u pozitivnom smjeru, u skladu sa našim

težnjama. Moramo imati na umu da se iste digitalne platforme koje otvaraju vrata novim

mogućnostima takođe mogu koristiti kao oružje kako bi se omogućilo nasilje nad ženama i

djevojčicama. Onlajn prostor nije nužno bezbjedan prostor. Žene i djevojčice suočavaju se sa povećanom izloženošću nasilju i zlostavljanju na tehnološki naprednim mjestima. Nedostatak

transparentnosti i odgovornosti za rješavanje digitalne diskriminacije dovodi do zloupotreba,

uznemiravanja i onlajn nasilja. Bez obzira što se takvo otrovno ponašanje odvija na ekranu

telefona ili računara, ono se dešava usred šireg i sistemskog okruženja rodno zasnovane

diskriminacije,“ navodi El-Jasir.

Ona je podsjetila da izvještaj o rodnom jazu u oblasti mobilne telefonije pokazuje da je skoro

40 procenata žena ispitanika u više od 50 zemalja sa najvećim brojem stanovnika koji

koristi internet bilo predmet onlajn uznemiravanja.

Kako kaže, rizik od onlajn nasilja u Evropi najveći je među mladim ženama između 18 i 29

godina starosti. U Evropskoj uniji, jedna od 10 žena doživjela je sajber uznemiravanje od

svoje 15. godine.

„Moramo takođe stvari posmatrati i iz perspektive presjeka više parametara - određene

grupe žena doživljavaju veći nivo nasilja i diskriminacije od drugih. Ovo odvraća mlade žene

od angažovanja u javnom životu i prijeti daljim smanjivanjem novog rukovodećeg kadra.

Moramo uložiti u znanje i alate da bismo se bavili ovim pitanjem,“ rekla je regionalna

direktorka UN WOMEN za Evropu i Centralnu Aziju.

Ona kaže i da postoji nekoliko obećavajućih koraka za rješavanje rizika od nasilja:

o Globalna platforma Telefonska linija za digitalnu bezbjednost („Digital Security

Helpline“) kompanije AccessNow pruža brzu reakciju u hitnim slučajevima za žene

koje su napadnute. Usluga koja je dostupna 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji na

osam jezika vrši monitoring u oblasti digitalnih prava i skreće pažnju na njih.

o Inicijativa Feminističko resetovanje bezbjednosti („Feminist Safety Reboot“) Afričkog

udruženja za progresivne komunikacije stvara bezbjedne onlajn prostore i doprinosi

razumjevanju rodno zasnovanog onlajn nasilja.

Voljeli bismo da na Zapadnom Balkanu vidimo slične inicijative, koje okupljaju vlade, civilno

društvo i privatni sektor, kazala je El-Jasir.

El-Jasir je kazala da je trebalo kao društvo već davno da omogućimo da ICT oblast funkcioniše u korist žena i djevojčica.

„Inicijativa »Generacija za ravnopravnost« pokrenuta ove godine je inicijativa sa više aktera

u okviru koje su vođeni globalni razgovori o ključnim oblastima u kojima mora da se radi na

povećanju napretka ka dostizanju rodne ravnopravnosti. Jedno od ključnih područja za

ravnopravnost polova su inovacije i tehnologije. Akciona koalicija za tehnologiju i inovaciju

je partnerstvo osnovano sa ciljem osmišljavanja i implementacije transformativnih ideja koje

će pokrenuti ravnopravniju digitalnu transformaciju. Veoma smo zadovoljni što je

Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) jedan od lidera Akcione koalicije. Takođe 

imamo veoma solidno učešće država regiona, država članica i privatnog sektora, kao i

regionalnih organizacija, uključujući Regionalni savjet za saradnju,“ navodi ona.

El-Jasir napominje da dok se bavimo oporavkom od pandemije, moramo obezbijediti da

buduće promjene budu sveobuhvatne.

Stoga Akciona koalicija predlaže neke posebne korake u tehnologiji i inovacijama koje treba

preduzeti u narednih pet godina:

   o Ubrzati pristup tehnologijama i digitalnoj pismenosti;

   o Povećati za 50% ulaganja u razvoj ženskog liderstva za žene koje se bave inovacijama;

  o Uspostaviti nove mreže i mjerila za transformaciju ekosistema tako da možemo

udvostručiti udio žena koje rade u tehnologiji i inovacijama;

  o Sprovoditi politike protiv rodno zasnovanog onlajn nasilja i diskriminacije, kao i nasilja

i diskriminacije omogućenih u digitalnom okruženju.

„Tehnologija je sastavni dio našeg svijeta. Bez jednakog pristupa tehnologiji i internetu,

djevojčice i žene nisu u mogućnosti da ravnopravno učestvuju u našim sve digitalnijim

društvima. Sputavanje djevojčica i žena u ovoj oblasti utiče na svaki aspekt njihovog života,“

kazala je El-Jasir.

Kako kaže, rodno zasnovani jaz u oblasti tehnologija takođe negativno utiče na potencijal

država za njihov ekonomski rast i razvoj.

Ona je mišljenja da tehnologija i internet mogu biti veliki pokretač za djevojčice, ali

nedostatak mogućnosti, vještina i strah od diskriminacije sprječavaju mnoge žene da se

uključe u ovu oblast.

„Da bi se postigla rodna ravnopravnost, djevojčicama i mladim ženama potreban je jednak

pristup tehnologiji, obuke u digitalnom okruženju i osjećaj onlajn bezbjednosti. U

suprotnom, tehnologija će nastaviti da stvara nove podjele, a te podjele sprječavaju one koji

su već marginalizovani kao i nove generacije da ispune svoj potencijal,“ navodi El-Jasir.

Ona je podsjetila da žene i djevojčice treba da nam budu u središtu onoga što radimo, a to je

glavni motiv kampanje »Generacija za ravnopravnost« i foruma posvećenih ovoj temi,

održanih ove godine u Meksiko Sitiju i Parizu.

„Povodom Međunarodnog dana djevojčica, stavimo djevojćice i mlade žene u središte onoga

što radimo, i potrudimo se da uložimo krajnje napore da zajedno stvorimo bolju budućnost

za sve,“ zaključila je El-Jasir na kraju izlaganja.

Prevod s engleskog jezika pripremila Ana Ponoš, sudksi tumač i prevodilac 

ana.ponos@gmail.com. 

NA ZADATKU PROMOCIJE NAUKE KOJA PODSTIČE KREATIVNOST, ANALITIČKI NAČIN RAZMIŠLJANJA I ZAKLJUČIVANJA 

Matematika, što na grčkom znači učenje, formalna je i egzaktna nauka koja je nastala izučavanjem figura i računanjem s brojevima. Ovo malo suvoparnih riječi većini znači malo. Mnogima totalno neprivlačno. Ali, matematika – ta kraljica među naukama, svuda je oko nas. Nastala je u praskozorje istorije čovječanstva, iz čovjekove potrebe da obavlja proračune u trgovini, mjeri zemljište i predviđa astronomske događaje. I sve te tri početne potrebe ostale su temelju matematike koja se grubo može podijeliti na izučavanje strukture, prostora i promjena.

 – Važno je imati u vidu da za mnoge matematičare, motivacija koja ih vodi je uzbudljivost rješavanja problema, iskra zadovoljstva kada se pređe neka teška prepreka i ugleda „svjetlost”. Kada se njeguje ova motivacija, ljubav prema matematici dolazi sama po sebi. Zbog toga je u projektima popularizacije matematike važnije koncentrisati se na aktivnosti koje stvaraju takvo uzbuđenje kod učenika, nego motivisati učenike da rade matematiku samo zato što je ona važna, ima puno primjena itd – kazala je naša sagovrnica dr Nela Milošević sa Univerziteta Donja Gorica i delegirani predstavnik Međunarodne asocijacije „Kengur bez granica” koje organizuje istoimeno međunarodno takmičenje koje će se kod nas prvi put održati. 

 Cilj ovog takmičenja je da se pošalje poruka učenicima osnovnih i srednjih škola, njihovim roditeljima, i svima ostalima, da matematika može biti izuzetno zanimljiva, i da u sebi sadrži mnogo toga lijepog i korisnog. Nadamo se da će „Kengur bez granica” i u Crnoj Gori doživjeti popularnost koju ima širom svijeta, ističe dr Milošević govoreći o predstojećem takmičenju. 

Široko rasprostranjeno viđenje matematike sastoji se gotovo isključivo od predrasuda koje su većinom netačne: matematika je teška, nerazumljiva, dosadna, uglavnom nekorisna, da se sastoji od beskrajnih kalkulacija, da u matematici vjekovima nema ništa novo itd. Na matematiku se gleda kao na aktivnost u kojoj se ne koristi kreativnost i mašta – opšteprisutna percepcija je da se matematika radi šablonski, po zadatim algoritmima, kaže ona.   

 – Kod nas iako jedan od predmeta sa najvećim fondom časova u osnovnim i srednjim školama, rezultati učenika i sve veća nepopularnost ovog predmeta su zabrinjavajući. Upravo projekti popularizacije matematike mogu pomoći u savlađivanju ove prepreke, tako što će prikazati matematiku kao lijepu, zabavnu, korisnu, i uzbudljivu. Jedan od takvih načina popularizacije je i ovo takmičenje koje je otvoreno za sve učenike, bez obzira na nivo znanja, jer vježbajući ovakve zadatke cilj nije utvrditi i proširiti nastavno gradivo, već da učenici na zabavan način koriste logičko razmišljanje, da razviju interesovanje za matematiku i radoznalost – objašnjava doc. dr Milošević. Takmičenje „Kengur bez granica” se održava već 30 godina u preko 80 država svijeta, uključujući i sve zemlje u našem regionu. Oko šest miliona učenika osnovnih i srednjih škola širom svijeta, u isto vrijeme razmišlja o istim problemima i rješava iste zadatke, objašnjava doc. dr Nela Milošević. 

– Ovim takmičenjem učenici iz Crne Gore konačno će imati priliku da se oprobaju rješavajući zanimljive logičke zadatke. Na ovom takmičenju ne radi se o klasičnoj provjeri znanja i zadaci nijesu šablonski, već su osmišljeni tako da razvijaju kreativnost, podstiču analitički način razmišljanja i zaključivanja, istovremeno razvijajući samopouzdanje potrebno u razumijevanju matematike. Posebno naglašavam da takmičenje nije namijenjeno samo izuzetno nadarenim učenicima, već je otvoreno za sve učenike koji žele da zavire u malo drugačiji svijet – objasnila je ona.
Rok za prijavu je 14. mart, u 15 časova, napominje ona. Prijavljivanje se vrši putem zvanične internet stranice takmičenja www.kengur.me. Milošević ističe da ukoliko nove mjere Ministarstva zdravlja budu produžene za još sedam dana učesnici takmičenja će biti na vrijeme obavješteni.

Poslije drugog razreda gimnazije u Kotoru, srednje obrazovanje doc. dr Nela Milošević je završila na „Li Po Chun United World College” u Hong Kongu. Godine 2004. godine upisala je matematički fakultet na Vilijams koledžu u SAD, gjde je diplomirala u junu 2008. sa priznanjem magna cum laude i prosjekom 3.93 (od 4). Kao jedan od najboljih pet odsto studenata Amerike, od kraja treće godine studija član je Američkog akademsko društva „Phi Beta Kappa”.

Doktorirala je 2015. godine na Matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, sa doktorskom disertacijom „Analiza komutativnih prstena pridruživanjem simplicijalnih kompleksa”. Izaovečlanice Centra mladih naučnika i umjetnika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kao iudruženja MENSA CrnaGora,su brojni naučno-istraživačkiradovi i projekti, predavanja. Predaje na predmetima Linearna algebra, Algebra sa primjenama, Finansijska matematika, Matematička statistika i vjerovatnoća itd. 

Tekst intervjua preuzet je iz časopisa Dan: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Nauka&clanak=783830&datum=2021-03-13